Impaktirani zubi predstavljaju zube koji se iz određenih razloga nisu pojavili u nizu, iako je završen period nicanja. Pri čemu klinički i radiografski ne pokazuje znake izrastanja.
Smena mlečnih zuba stalnim završava se oko 12. godine tako da u usnoj duplji deteta treba da se nađu 14 zuba u gornjoj i 14 zuba u donjoj vilici. Umnjaci niču znatno kasnije, obično između 18. i 25. godine života. Upravo su zbog toga oni i najčešći impaktirani zubi. Mada nije redak slučaj da se problem javi i na drugim zubima, pre svega očnjacima.
Istraživanja pokazuju da se oko 15 odsto ljudi u svetu susreće sa impaktiranim zubima. Imajući u vidu rasprostranjenost problema stomatološka ordinacija Dr Ast vam otkriva komplikacije do kojih oni mogu da dovedu.
Zašto se javljaju impaktirani zubi?
Impaktirani zubi se javljaju kada je normalan put nicanja ometen ili blokiran nekom preprekom. U većini slučajeva u pitanju je nedostatak prostora u zubnom nizu zbog nedovoljne veličine vilice, te ne postoji mogućnost prihvatanja svih zuba u pravilnom položaju.
Nepravilan položaj klice zuba, takođe, može da dovede do otežanog nicanja. Mada i prerano izvađeni mlečni zubi predstavljaju pokretače ovog problema.
U uzročnike se svrstavaju i patološki procesi poput cisti i tumora, ali i uticaj već impaktiranog zuba na susedni zub.
Studije su pokazale da genetika ima važnu ulogu u javljanju ovog stomatološkog problema. Naime, ako postoji velika disproporcija između veličine zuba, koju dete nasleđuje od jednog roditelja i veličine vilice, koja dolazi od drugog roditelja može doći do nemogućnosti nicanja zuba.
Smetnje koje mogu da izazovu impaktirani zubi
Klinička slika impaktiranih zuba je različita, tako da oni mogu biti potpuno prekriveni koštanim i mekim tkivima, tj. potpuno neiznikli ili, pak, delimično iznikli (poluimpaktirani). Bez obzira na položaj, preporučljivo je njihovo saniranje kako bi se izbegle komplikacije.
Neiznikli zubi utiču ne samo na pravilan položaj okolnih zuba, već i na njihovo normalno funkcionisanje. Neretko, dovede do oštećenje korena susednih zuba. Kao posledica toga može se javiti cista u koštanom tkivu.
Kod donjih umnjaka postoji opasnost od razvoja infekcije mekih tkiva koja se naziva perikoronitis, a praćena je jakim bolom i otokom, otežanim otvaranjem usta, otežanim gutanjem, pa i upalom limfnih žlezda ispod donje vilice. U gornjoj vilici impaktirani zubi mogu da dođu u odnos sa sinusnom šupljinom, dovodeći do većih zdravstvenih problema.
Kako se tretiraju impaktirani zubi?
Lečenje zavisi od položaja impaktiranog zuba, mogućnosti nicanja, patoloških promena, kao i od zdravstvenog stanja i starosti pacijenta. Tek kada se sagleda celokupna situacija može se doneti odluka da li podstaći rast ili je neophodno vađenje zuba.
Kako su očnjaci ključni za formiranje zubnog luka i skladan izgled lica, a u kasnijim godinama i za postavljanje mostova, ukoliko su oni neiznikli nastoji se da se očuvaju. Procedura, obično, obuhvata vađenje prvog stalnog premolara kako bi se stvorio prostor u zubnom nizu za rast očnjaka.
Problemi sa umnjacima su znatno kompleksniji, te se kod neizniklih preporučuje hirurško uklanjanje. Ovom intervencijom se kroz rez na desni uklanja kost koja onemogućava pristup zubnom korenu, a zatim pristupa vađenju samog zuba.
Nemojte da dozvolite da impaktirani zubi stvore komplikacije, već na vreme zakažite pregled u stomatološkoj ordinaciji Dr Ast.